ISTRAŽIVAČKI RADOVI
– Samovredovanje škole
Zahtjevi za promjenama u obrazovnom sistemu su normalna posljedica životne stvarnosti – promjena u svijetu, burnih društvenih procesa, naglog tehnološkog razvoja. Dinamična i kompleksna stvarnost traži dinamičnu školu koja se fleksibilno prilagođava životnim okolnostima.
Tradicionalno postavljena škola s krutim obrascima planiranja i upravljanja jednostavno ne može ostvariti vlastitu transformaciju. Ona je u konfliktu sa stvarnošću i kao takva može se javljati kao kočničar općeg društvenog razvoja. Šta činiti? Kako uspješno zadovoljavati sve zahtjevnije razvojne potrebe učenika i društva?
U europskim zemljama postoje pozitivna iskustva o tome kako učinkovito unapređivati kvalitetu škola i ta iskustva je mudro koristiti. To je u prvom planu samovrednovanje škola. Evaluacija je temelj unapređivanja kvalitete obrazovanja. Ona nam pruža informacije o tome kakvi smo, pomaže nam uočiti koji su problemi prioritetni, ona nudi ideje o tome kako ih učinkovito rješavati.
Proces samovrednovanja proističe iz pretpostavki da su značajne one promjene koje dolaze iznutra te da su ljudi predani onome u što se dobrovoljno uključuju.
Samovrednovanje škola ima isključivo razvojnu funkciju. Ono je provjereno dobar instrument za jačanje škola, za poticanje unapređivanja kvalitete «iznutra», za bolje planiranje i unapređivanje rada na nivou razreda, škole i lokalne zajednice.
Samovrednovanje potiče demokratsku raspravu o značenju kvalitete za pojedinu školu ili zajednicu u kojoj škola djeluje. Samovrednovanje se koristi kao integralni mehanizam za unapređivanje kvalitete obrazovanja u gotovo svim europskim državama. Polazeći od pozitivnih iskustava u EU i pomoću neposredne komunikacije s institucijama koje rukovode i potiču samovrednovanje u europskim školama, razrađen je pristup koji se testira u susjednoj Hrvatskoj. Pristup smatra da škola, koju čine svi nastavnici, učenici i roditelji, mora i može sama najbolje odgovoriti na tri ključna pitanja:
- Kakva smo mi škola?
- Kako to znamo?
- Što možemo činiti da budemo još bolji?
Ovaj model se relativno jednostavno može koristiti i implementirati u svakoj školi. Kako bi i naša škola dobila odgovore na ova pitanja pristupilo se detaljnoj samoanalizi pomoću posebno razvijenih upitnika koje popunjavaju nastavnici.
Ovim se pristupom pruža mogućnost školi da u skladu sa svojim specifičnim uslovima i specifičnom unutrašnjom dinamikom samostalno kreira vlastiti razvoj.
Prepoznavanje i razumijevanje vlastitih prednosti i nedostataka pomaže školi da prepozna prioritete, postavlja ciljeve i razrađuje ostvarive razvojne planove. Ono uključuje preuzimanje odgovornosti za vlastito djelovanje i ima snažno motivacijsko značenje.
S obzirom da sve više raste odgovornost svake škole za kvalitetu rada, samovrednovanje kao unutrašnji pogled na razvojne procese u školi postaje nam sve važnije.
Kako bismo uspješno planirali i napravili godišnji plan i program rada škole moramo znati kako šta činimo.
S ciljem unapređivanja kvalitete naše škole, a u nedostatku primjenljivih indikatora kvalitete koji bi školama poslužili kao uporišta za usporedbu i kao standardi – ciljevi kojima valja težiti, u našoj školi provedeno je istraživanje u kojem je korišten razrađeni instrumentarij (upitnik) za samovrednovanje škola iz perspektive nastavnika, ( naziv projekta: “Samovrednovanje škola u funkciji unapređivanja kvalitete obrazovanja u Hrvatskoj” –http://www.idi.hr/vrednovanje/samovrednovanje/samovrednovanje.htm).
Ovim istraživanjem počeli smo sa metodologijom školskog samovrednovanja koja će u daljim istraživanjima uključiti roditelje, učenike, upravu škole. Istraživanje je pomoglo školi u prepoznavanju i razumijevanju vlastitih prednosti i nedostataka, da prepozna prioritete, postavi ciljeve i razradi ostvarive razvojne planove. Ovo istraživanje uključuje preuzimanje odgovornosti za vlastito djelovanje i ima snažno motivacijsko značenje.
Da bi se ostvarila valjana reforma obrazovanja, subjekti nadležni za donošenje strateških odluka moraju biti svjesni da se stvarna transformacija ne može ostvariti bez podrške, pomoći i direktnog uključivanja nastavnika, učenika i roditelja, koji zajedno čine najbolju moguću koherentnu organizaciju, vitalno zainteresiranu za kvalitetu i unapređivanje rada škola.
– Demokratska klima u školi
Promjene u obrazovnom sistemu su sasvim realan slijed odgađaja, odnosno različitih promjena i društvenih procesa, tehničko-tehnološkog razvoja. Dinamične promjene društva, ili demokratizacija društva traži i dinamičnu školu koja teži demokratskom unutarnjem uređenju i odlučivanju.
Tradicionalna škola sa svojim krutim uređenjem upravljanja i planiranja je prevaziđena i možemo je smatrati kočnicom općeg društvenog razvoja, jer ona kao takva ne može pripremiti svoje učenika za djelovanje u demokratskom društvu.
Zadatak svake moderne škole koja teži demokratiji, pa i tako i naše jeste da dijete učestvuje svjesno, autonomno i odgovorno u procesu obrazovanja u kojem će steći iskustvo da primjenjuje principe demokratskih pravila i procedura i kasnije u građanskom društvu. A najveću odgovornost za ispunjavanje demokratskih ciljeva obrazovanja imaju nastavnici, stručni saradnici i uprava škole. Oni svojim angažmanom i pristupom problemima utiču na stvaranje demokratske klime u školi i među učenicima kojoj je cilj razvoja odnosa saradnje, tolerancije poštovanja i odgovornosti.
Da bismo unaprijedili demokratsku klimu u školi proveli smo istraživanje sa osnovnim subjektima obrazovnog procesa nastavnicima i učenicima koji su nam pomogli da identificiramo kvalitete koje škola želi zadržati, ali također i identificirati prioritete koje je potrebno unaprijediti.
Istraživanje je pokazalo das u nastavnici shvatili unapređenje demokratske klime u školi kao jedan od osnovnih mehanizama unapređenja kvalitete škole, i razvoja samog građanskog društva što su nam pokazali rezultati upitnika u kojima su učenici i nastavnici međusobno vrednovali svoje odnose.
Iz evaluacije upitnika smo vidjeli da je demokratska klima u našoj školi na visokoj razini, i da su učenici i nastavnici pozitivno ocjenili svoje međusobne odnose, kao i odnose sa upravom i stručnim saradnicima. Također smo mogli vidjeti da svi subjekti obrazovnog procesa imaju jedinstven cilj a to je kvalitetan obrazovni proces koji ima za cilj autonomno, svjesno i odgovorno učešće učenika u sticanju iskustva za obavljanje demokratskih principa i procedura.
Ovo istraživanje nam je pomoglo utvrdimo kvalitete neše škole, ali isto tako i da odredimo prioritete čijeme ćemo unaprijeđenju težiti.
– Konflikti u procesu demokratizacije škole
Svaki rad traži da se koordiniraju napori većeg broja ljudi kako bi se postigli najbolji rezultati. Da bi se ti radovi koordinirali, te efikasno i racionalno usmjerili prema nekom cilju potrebna je organizacija. Organiziranje podrazumjeva povezivanje potreba pojedinca i grupe s potrebama organizacije, a osnovni zadatak svakog oblika organiziranja škole je ostvarivanje ciljeva zbog kojih je škola i osnovana. Ako želimo planiranje pretočiti u djelo, u odgojno-obrazovne rezultate, onda je neophodno organiziranje. Organiziranje u prvom redu ovisi o menađmentu škole koji planira i usmjerava organizaciju, zatim o svakom pojedincu uključenom u odgojno-obrazovni rad. Zdrava načela organiziranja proizilaze iz potreba i sposobnosti ljudi. Na „ljudskom faktoru“ počiva cjelokupno učenje i podučavanje. S toga ne smijemo nikada zaboraviti da organizacija, demokratizacija i klima u školi podrazumijevaju prije svega „ljudsku dimenziju“.
S tim u vezi za uspjeh u radu i pozitivnu demokratsku klimu u školi u literaturi se daju pravila kojih bi se trebali pridržavati, a to su:
– Prvo posmatraj ljude a tek onda kako rade.
– Posmatraj kako reaguju i što čine jedni drugima.
– Slušaj ono što govore i ono što ne kažu.
– Opažaj razliku između onoga što se govori i onoga što se stvarno čini.
– Identificiraj ideje, uvjerenja i stavove sa kojima se ljudi slažu ili ne slažu. (prosvjetni radnik mora imati jasne stavove i identificirati ih…)
– Timski rad i komunikacija među svim uposlenicima.
– Raditi, ponašati se, izgledati u skladu sa svrhom postojanja škole i školske organzacije i sa njenim ciljevima.
Vrijednost demokratije ogleda se u omogućivanju pristupa znanju.
Svakoj dobroj školi potrebno je da ima vrijedne i čestite uposlenike. Najbolja je ona škola koja je zajednica vrijednosti. To je ona škola u kojoj se njeguju najvažnije vrijednosti: znanje, pravednost, istina, dobrota, ljepota…Samo takva škola može biti škola u kojoj se njeguju principi demokratičnosti, prije svega kulturne demokratičnosti kao ljudske i društvene potrebe.
Prosvjetni radnik mora odašiljati u svakom trenutku pozitivne vrijednosti i u školi u kojoj rade i u zajednici i okolini u kojoj žive. Upravo zato što su odgoj i obrazovanje neodvojivi od univerzalnih vrijednosti koje vladaju u društvu. Suština odgoja ne trpi negativna gledišta spram situacije u društvu, obrazovanju, uopšte o društvenoj, moralnoj i političkoj klimi…
Odbijajući suočavanje sa društvenom situacijom mi odbijamo svaku etiku odgovornosti našeg profesionalnog poziva. Na taj način bi djeci, roditeljima i društvu mogli odaslati sliku kako mi nismo krivi za situaciju u društvu kakva jeste, u kojem , naravno svi živimo. Ali, odbijajući i prezirući savremene probleme i dešavanja mi bismo djeci i roditeljima na određen način govorili: „Mi nismo krivi za situaciju u kojoj ste se vi našli i mi vam ne možemo ništa pomoći“. Time, htjeli mi to ili ne, u dječije duše ali i njihovih porodica ulijevamo nesigurnost, beznađe i sklonost životnim lutanjima. S toga, prosvjetni radnik ima obavezu i zadaću, promovišući univerzalne vrijednosti, stvarati pozitivnu sliku spram budućnosti radeći demokratično, pravedno i vrijedno u sadašnjosti.
Istraživanjem se potvrdila pretpostavka da današnje vrijeme zahtjeva razvijanje individualnosti, ističući subjektivitet pojedinca u svakom pogledu. Samosvijesti se poklanja velika pažnja, a autoriteti koji su se najčešće pokazivali kao promašaj u organizaciji rada postaju prošlost. Interakcija ličnosti mora da teče spoznajno i cjelovito, ona ne smije gubiti vezu sa praktičnom stvarnošću. Ambijent u kojem se interakcija realizuje mora biti životni i
objektivan. Demokratija u svim segmentima interakcije u školi kao društvenoj grupi i obrazovanju kao procesu, mora imati praktičan smisao i značaj. Škola je početno, osnovno, temeljno mjesto za vježbu demokratije i klicu demokratskih odnosa u društvu. Ali i pretpostavka za demokratske navike, toleranciju, autonomiju i odgovornost pojedinca u njegovom životu i djelovanju i izvan škole.
Škola nije samo “servis” koji pruža usluge edukacije, ona je prostor u kome se razvijaju moderni instrumenti i načini svestrane komunikacije i moderne socijalizacije koja uključuje i konflikte.
AKTIVNOSTI KROZ ODGOJNO- OBRAZOVNI RAD
Ciljne grupe: Učenici (Vijeće učenika, odjeljenske zajednice), roditelji (Vijeće roditelja, roditeljski sastanci), nastavnici (kolektivno i individualno stručno usavršavanje)
Realizatori: Stručni tim škole (uprava i stručni saradnici), nastavnici.
Teme i sadržaji odgojno – obrazovnog rada koje se kontinuirano provode kroz sjednice Vijeća roditelja i Vijeća učenika, odjeljenske zajednice, redovne časove, sekcije (Civitas),individualno i kolektivno stručno usavršavanje nastavnika su:
– Mladi i ljudska prava
– Konvencija o ljudskim pravima
– Prepoznavanje povrede ljudskih prava
– Kviz o ljudskim pravima
– Osnovna obilježja tolerancije i neteolerancije
– Odnos ličnosti prema našem društvu
– Trgovina ljudima i druge nedozvoljene radnje
– Reći „NE“ problematičnim situacijama
– Koja prava se poštuju a koja krše
– Kako biti društveno koristan i aktivan
– Šta je pravda
– Koja prava ima dijete
– Ravnopravnost među spolovima u školi i životu
– Šta je to ličnost – i ti si ličnost
– Odnosi među spolovima
– Poštivati različitosti
– Ocjena vlastitog ponašanja
– Mjesto gdje se osjećam sretnim
– Kroz rad dokazujemo vlastite vrijednosti Kako smo radili – šta smo postigli
– Lijepe riječi, ružne riječi
– Kako živjeti zajedno
– Zašto ljudi imaju različita mišljenja
– Konflikti i načini reagiranja u konfliktnim situacijama
– Nasilje i načini reagiranja u situacijama nasilja
– Predrasude i stereotipi
AKTIVNOSTI SA VIJEĆEM UČENIKA I VIJEĆEM RODITELJA
Učenici i roditelji su kroz različite načine rada, aktivnosti, tematske sjednice te direktnim ili indirektnim učešćem u odgojno-obrazovnom radu kao temelju rada škole, uključeni u sve aktivnosti škole.
Vijeće učenika je upoznato sa radom i svojim različitim aktivnostima uključeno u sve školske projekte. Učestvuju u organiziranju i realizaciji Akcije solidarnosti, obilježavanju svih značajnijih datuma naročito Dječije nedjelje i Dana djeteta.
Vijeće roditelja je upoznato sa radom škole kroz direktni kontakt sa Upravom, Stručnom službom škole i nastavnicima, sjednice Vijeća roditelja, roditeljske sastanke te kroz javne tribine i ostale aktivnosti u kojima i sami učestvuju. Naročito smo ponosni učešćem roditelja u realizaciji projekta obilježavanja stogodišnjice škole u kojem su roditelji kao partneri pristupili različitim aktivnostima kao npr. organiziranje štanda “Kuhinja naših mama” kada su počastili sve učenike, nastavnike, goste škole i građane svojim slanim i slatkim jelima. Vijeće roditelja je ozbiljno, velikim odzivom i sa puno zalaganja učestvovalo i u izboru Direktora škole, kako kroz Odjeljenska vijeća tako kroz svoja tri predstavnika roditelja u Školskom odboru.
SEKCIJA CIVITAS
Kroz sekciju CIVITAS učenici svake godine obrađuje različite teme i pripremaju projekte i debate što direktno uključuje učenike u teorijsko i praktično učenje o demokratiji. Naši školski projekti na takmičenjima uvijek osvajaju zapažene i najbolje rezultate kao npr. u školskoj 2010/11. god. Osvojili su 1. Mjesto na Općini Hadžići, zatim prvo na Kantonu Sarajevo, sa temom “Nedostatak Centara za mlade”. Kao nagradu dobili su putovanje u Brčko.
PROJEKAT “OBILJEŽAVANJE STOGODIŠNJICE ŠKOLE”
Projekatom „Obilježavanje stogodišnjice škole“ koji je zasnovan i prožet svim demokratskim principima i načelima u planiranju, organizaciji i realizaciji naša škola je naročito ponosna.
U okviru aktivnosti obilježavanja stogodišnjice škole neke od aktivnosti koje bi izdvojili su:
– Promocija Monografije i Godišnjaka škole
– Svečana sjednica Nastavničkog vijeća
– Kulturno-zabavni program na kojem osim bivših i sadašnjih uposlenika i učenika učestvovali i brojni zvaničnici i građani
– Dramska večer koju su nam pripremili članovi dramsko-recitatorske sekcije sa svojim nastavnicima
– Književna večer na kojoj smo imali promociju zbirki pjesama „Rastimo zajedno“ učenica Đelilović Amine i Kurgaš Ehlimane i „Sunčani zagrljaj“ učenica Fatić Vernese i Joldić Dženise
– Info pano Općine Hadžići, koji su uradili i predstavili članovi geografske sekcije sa nastavnicima, a koji na pregledan i zanimljiv način promovira turističke i javne informacije o teritoriji Općine Hadžići.
PROJEKTI KOJI SE KONTINUIRANO REALIZIRAJU
– Dječija nedjelja, obilježavanje Dana Djeteta i Dana učitelja različitim aktinostima ( radio emisija ili TV emisija, izložba likovnih i literarnih radova, akcija solidarnost), razredna i predmetna nastava.
– Zaštita i uređenje okoline škole, projekat projekat izgradnje eko učionice u dvorištu škole te uređenje dvorišta u saradnji sa Općinom Hadžići, članovi Vijeća učenika ekološke sekcije sa nastavnicima.
– Rad policije u zajednici, različite edukativno preventivne aktivnosti u saradnji sa RPZ Policajcima MUP-a KS, PU Hadžići.
– Akcioni plan prevencije maloljetničke delikvencije, kontinuirano, projekat primarne i sekudarne prevencije u koji su uključeni svi učenici i uposlenici kroz različite aktivnosti.
– Škola roditeljstva, tribine za roditelje kontinuirana edukacija roditelja uključivanjem u interaktivne tribine sa aktuelnim temama u saradnji sa Porodičnim savjetovalištem KS.
– Podizanje informiranosti i svijesti štetnosti upotrebe droga i drugih psihoaktivnih supstanci, u saradnji sa Kantonalnim Zavodom za javno zdravstvo Sarajevo kontinuirane edukativne aktivnosti na prevenciji ovisnosti.
– Za zdrav i lijep osmijeh, u saradnji sa Kantonalnim Zavodom za javno zdravstvo Sarajevo i pedodontom Doma zdravlja Hadžići, edukacija učenika nižih razreda,
– Podrška akcijama u korist djece i mladih u stanju potrebe i pod rizikom u BiH, u saradnji sa Uredom Kooperacije Ambasade Republike Italije u Sarajevu i Ministarstvom zdravlja FBiH i PPZ-om koji su proveli edukaciju sa školskim pedagozima i osposobili ih za prenošenje znanja i iskustva sa predavanja, projekat se provodi kontinuirano.
– Mali vatrogasci, edukacija učenika s ciljem povećanja nivoa efikasnosti zaštite od požara, od I do IV razreda, u saradnji sa Vatrogasnom službom KS.
– Program profesionalne orijentacije osoba s Down sindromom kao osnova ostvarenja radne karijere i socijalne intergracije, projekat realiziran u saradnji sa Udruženjem za pomoć osobama sa Down sy s ciljem podizanja stručnh kompetencija nastavnika predmetne nastave i unapređenja inkluzivnog obrazovanja, pedagog i nastavnici BSH jezika i tehničkog odgoja.
– Redukcija vršnjačkog nasilja, projekat realiziran u saradnji sa disciplinskim centrom za maloljetnike, koji je podrazumijevao edukaciju učenika VII razreda o različitim aktuelnim temama na časovim OZ.
– Kaži reciklaži DA, projekat sakupljanja i reciklaže papira, eko sekcija, Vijeće učenika, kontinuirano
– Virtuelna osviještenost, projekat u saradnji sa PICOWO Utrecht, The Netherlands i NVO Duga, a podrazumijeva edukaciju i podizanje nivoa osviještenosti učenika, roditelja i nastavnika o problematici sigurnosti djece u virtualnom okruženju, pedagog i nastavnici tehničkog odgoja i informatike.
ŠKOLSKA PRAKSA
Direktna,otvorena komunikacija koja se odvija svakim danom u školi, blagovremeno i produktivno rješavanje svih pitanja, problema i rijetkih konflikata u školi, ukazuje na zadovoljstvo učenika,roditelja i nastavnika demokratskom klimom u školi što se nameće kao realan zaključak na činjenice da škola ne dobija pritužbe na organizaciju života i rada od strane učenika, roditelja i nastavnika, iako su otvorene različite mogućnosti da bi škola dobila reakciju (osim standardnih načina i sandučić za pohvale i pritužbe gdje svi mogu anonimo ostaviti poruku za Upravu škole). Da je takva, dobra praksa, zaista i realna potvrdila su i provedena školska istraživanja.
 |
Normal
0
21
false
false
false
BS-LATN-BA
X-NONE
X-NONE
MicrosoftInternetExplorer4
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:”Table Normal”;
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:””;
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin-top:0cm;
mso-para-margin-right:0cm;
mso-para-margin-bottom:10.0pt;
mso-para-margin-left:0cm;
line-height:115%;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:”Calibri”,”sans-serif”;
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;}