Nastavni plan i program

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

HNK

GRAD  MOSTAR

JU IV OSNOVNA ŠKOLA

SALKE ŠESTIĆA  23

TEL: 551 463 554 225 554 226

FAX:551 463

e-mail ivosnovnamo@yahoo.com

www.cetvrtamo.com

 

IZVJEŠTAJ

Projekt „Izbor najdemokratičnije škole  u Bosni i Hercegovini“

Nastavni plan i program

6

7 8 9 10

Indikator: OLJP je jedan od zadataka definisan za svaki školski predmet
14

ARTIKULACIJA     ČASA:

OTVARANJE  LEKCIJE:Fokus,pregled   ciljeva,nepoznati  pojmovi,ideje   koje  ćete  učiti.

GLAVNI  DIO  ČASA:    individualan  rad,čitanje  i  analiza  teksta,diskusija,kritičko  razmišljanje,prezentacije.

ZAVRŠNI  DIO ČASA:provjera  razumjevanja,procjena  uspješnosti  postavljenih  ciljeva   sa početka lekcije,osvrt  na  naučeno,procjena  lekcije  na  promjene  stavova.

 

TOK,SADRŽAJ  I  NAČIN  RADA:

OTVARANJE  LEKCIJE:

FOKUS:Pažnju  učenika  privukao  sam  čitanjem  jednog  teksta  u kome  se  nisu  poštivala  pravila  autoriteta-gdje  je  jedan  dječak  postupio  onako  kako  ne  dolikuje  njegovim  godinama.

Potom  sam  postavio  sljedeća pitanja:

Koliko  bi  vas  postupilo  slično  kao  ovaj  dječak?

Kako  se  vi  ponašate u  sličnim  situacijama?

Kako   bi  se  vi  ponašali  da  nemate  autoriteta  roditelja  kod  kuće?

Kako  bi  se  vi  ponašali  da nemate  autoriteta  od  nastavnika  u  školi?

CILJEVI  LEKCIJE:

Zamolio  sam  učenike  da pročitaju  cilj  lekcije  i  zajedno  ga  prokomentarisali.

Pročavanje  situacija  u  kojima  nema  djelotvornog  autoriteta  i  kako  se  iste  mogu  riješiti  uz  upotrebu  autoriteta.

Kako  problemi   mogu  nastati  nedostatkom  autoriteta?

-Definisanje  i  objašnjavanje kriterija  ponašanja  u  situacijama  kada  nema  djelotvornog  autoriteta  i  procjeniti  dobro  pravilo  i  predložiti  mjere  i  načine  za  rješavanje  takvih  situacija.

Šta  se  sve  može  desiti  kada  nema  autoriteta  i zato  je  bolje kada  je  prisutan  autoritet.

POJMOVI:Upoznali  su  se  ključnim  pojmovima

Koristi    i cijene   privatnosti

Moć  autoriteta

Principi  moralnosti

GLAVNA   VJEŽBA: Učenici  treba  da  procijene i  da  identifikuju  upotrebu  autoriteta i  koliko  je  to  bitno  u  životu  svakog  čovjeka,zajednice  u  kojoj  živimo.

Pročitao  sam  nekoliko  pravila zapisanih  na  projektoru:

Zamislite  da  se  jednog  jutra  probudite  i  primjetite  da  više  nema  autoriteta.Iščezla su  sva  pravila,policija,zakoni,sudovi,nastavnici,direktori,vlast.

Kakvi  problemi  mogu  nastati?

Kako  biste  zaštitili   svoja  prava?

Da  li  biste   imali  ikakvih  prava?

Nakon  pročitanih  pravila   svako  od  učenika  je  zabilježio  šta  bi  se  po  nihovom  mišljenju  desilo  da  dođe   do  nedostatka  autoriteta .

Nakon  što  su  učenici  uradili  pitanja,zajedno  smo  na  ploči  napravili  spisak  pojmova,odgovara  koje  su  učenici  zabilježili  tokom  svog  rada   tj.šta  bi  svako  od  njih  uradio  u  određenoj  situaciji.

Nakon  što  su  svi   iznijeli  svoja  mišljenja,otvorili  smo  diskusiju.Prijedloge  sam  pisao  na  tabli.

Prijedlozi  su  sadržavali  karakteristike  o  značaju  autoriteta.

1.Nedostatak  autoriteta

2.Moć  bez  autoriteta

3.Dobar  autoritet

4.Loš autoritet

Nakon  ispisanih   prijedloga ,svi  učenici  su  čitali  tekst  iz  udžbenika:

IDENTIFICIRANJE    UPOTREBE  AUTORITETA

Priča  o  Starom  Zapadu  Marka   Twaina

I  druga  priča   Problem  u  školi

Nakon  analize  ovih  zadataka  pristipili  smo  -PROUČAVANJU  SITUACIJE:

1.Kakvi  su  problemi  nastali  u  gradu  zbog  nedostatka  djelotvornog  autoriteta?

Šta  vi  mislite? Kako  se  upotrebom  autoriteta  mogu  riješiti  ovi  problemi?

Da  li slični  problemi  postoje  u  našem  društvu uslijed   nedostatka  autoriteta?

Kako  bi  se  oni  mogli  riješiti?

Koji  su  problemi  ranije  postojali  u  školi  iz  ove  priče?

Kako  je  upotrebljen autoritet  da se  riješe  ti  problemi?

Koji  problemi  još postoje  u  školi  iz  ove  priče?

Nakon  završenog  zadatka,onda  smo  pristupili  praktičnom  radu-upotrebi  onog  što smo  naučili.

Učenici  su  imali  zadatak  da  napišu  priču  u svojoj  svesci  o periodu  iz  vašeg  života kad  nije  bilo  autoriteta  koji  bi  mogao  djelovati  u  određenoj  situaciji.

Nakon  toga,učenici  su podjelili  svoje  odgovored  sa  ostalim grupama  u razredu  i  međusobno  su  razmjenjivali  mišljenja  i  tako  došli  do  zaključka.

ZAVRŠNI  DIO  ČASA:

Ponovo  sam  pročitao  cilj  lekcije i  tražio  od  učenika  da  prokomentarišu  da  li  smo  ga  uspješno  realizovali.

Postavio  sam  pitanja  i  od  njih  tražio  mišljenje:

Šta  smo  naučili?

Kako  ste  se  osječali  i  koliko  je  bio  zanimljiv  rad?

Kako  je  na  Vas  uticala  lekcija  i  u  kojim  situacijama  ćete  primjeniti  stečena  znanja?

Prokomentarisao  sam  učeničke  odgovore ,ukazao  na  nedostatke  u  radu i  pohvalio učenike  koji  su  se  isticali  na  času i  najkvalitetnije učenike ocijenio.

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS

 

Nastavni  predmet: Demokratija i ljudska prava

Nastavna jedinica: „Kakva je razlika između autoriteta i moći bez autoriteta“

Škola: JU „IV osnovna škola“- Mostar

Nastavnik: Osmanović Aldin

Razred: IX 1

Datum realizacije: 13.02.2015.god

Tip nastavnog sata: obrada novog gradiva

Nastavna sredstva: udžbenik,panoi,nastavni listići,grafoskop (grafofolije),članci iz novina i časopisa …

Nastavne metode: razgovor,rad na tekstu,izlaganje uz prezentaciju,diskusija…

Nastavni oblici: individualni,rad u grupi

Lokacija rada: školska učionica

Vrijeme: 45 minuta

 

CILJEVI:

 

  1. OBRAZOVNI:

Usvajanje novih znanja i pojmova.Formiranje predstava o važnosti i značaju autoriteta,te njegovom prepoznavanju u svakodnevnom životu.

Ukazati učenicima na postojanje autoriteta i moći bez autoriteta. Učenici će na osnovu vlastitih iskustava i znanja prepoznati ko ima autoritet,a kada je upotrijebljena moć bez autoriteta…

 

  1. ODGOJNI:

Razvijanje pozitivnog stava, kao i uočavanje važnosti autoriteta,te razlike između upotrebe autoriteta i moći bez autoriteta …

Prihvatanje prava na drugačije mišljenje,te razvijanje međuljdskih odnosa …

 

  1. FUNKCIONALNI

Razvijanje sposobnosti samozaključivanja i prosuđivanja radi lakšeg usvajanja novih znanja i pojmova.

Razvijanje sposobnosti kritičkog mišljenja,uočavanja i prepoznavanja u datim situacijama.

Razvijanje sposobnosti kritičkog osvrta na vlastito i mišljenje grupe,te aktivnosti u timskom (grupnom) radu.

 

ARTIKULACIJA (STRUKTURA) ČASA

 

  • Otvaranje lekcije:

fokus,pregled ciljeva,nepoznati pojmovi …

 

  • Glavni dio časa:

Individualni rad,čitanje i analiza teksta,diskusija,kritičko razmišljanje,prezentacije…

 

  • Završni dio časa:

Osvrt na naučeno,procjena i uspješnostpostavljenih ciljeva,provjera razumijevanja

 

UVODNI DIO ČASA

  

Otvaranje lekcije:

Fokus: pažnju  učenika sam privukao tako što samih mirno  posmatrao i   čekao da svi obrate pažnju i očekuju  šta ću im saopštiti;

Sa tim je autoritet nastavnika došao do izražaja.

Zatim sam im postavio nekoliko pitanja:

  • Zašto ste obratili pažnju na nastavnika koji vas mirno posmatra?
  • Šta ste prvo pomislili kada ste vidjeli da sam ozbiljan?
  • Da li ste možda pomislili da li sam nešto ljut?

Zatim sam učenicima najavio novu nastavnu jedinicu i ciljeve lekcije;

Zamolio sam ih da pročitaju cilj lekcije i da ga zajedno prokomrntarišemo;

Susreli su se sa novim pojmovima na drugačiji način;

 

Novi pojmovi su:

  • Autoritet
  • Moć
  • Običaji
  • Principi moralnosti

Objašnjenja značaja nepoznatih pojmova važno je za razumjevanje nove lekcije;

Učenike sam podjelio u tri radne grupe;

GLAVNI DIO ČASA :

 Glavna vježba:

 Objasnio sam im na primjeru iz udžbenika šta je autoritet,a šta moć bez autoriteta;

Jedan od učenika je pročiao kratku priču iz udžbenika na osnovu koje su ostali učenici procijenili i uočili u kojem slučaju se koristi autoritet i moć bez autoriteta;

Nakon podijele u grupe,učenicima sam dao zadatke,odnosno smjernice na koji način da ih riješe;

Sve  grupe su imale iste zadatke;

Zadatak je da analizom teksta (primjera) uoče različite situacije i zaključe kada je upotrijebljen autoritet,za razliku od situacija u kojima je upotrijebljena moć bez autoriteta;

Rješavanje problema

 Učenici su analizirali devet primjera iz udžbenika i vježbom kritičkog razmišljanja zaključili gdje je upotrijebljen autoritet,a gdje moć bez autoriteta;

Osim analize primjera iz knjige,učenici su usmeno iznijeli i primjere iz života (ako su ih lično uočili i doživjeli);

Svaki učenik je  pročitao primjere iz knjige,a zatim se konsultovao sa ostalim u grupi o svakoj situaciji koja je ponuđena;

Nakon analize teksta uslijedila je prezentacija po grupama;

Svaka grupa je imala zadatak da prezentuje i objasni po tri ponuđene situacije,dok su ostale grupe potvrdile da li su njihovi zaključci tačni ili ne;

Upotreba lekcije

Učenici su dobili zadatak da iz novina i časopisa izdvoje nekoliko situacija u kojima se može uočiti autoritet i moć bez autoriteta.

ZAVRŠNI DIO ČASA

 Ponovo ću pročitati cilj lekcije i tražiti od učenika da prokomentarišu da li smo ga uspješno realizovali;

Zatim sam im postavio im nekoliko pitanja:

  • Šta smo naučili na ovom času?
  • Da li vam je lekcija bila zanimljiva,i ako jeste,zašto?
  • Da li je potreban autoritet ?
  • Da li autoritet utiče na vas?
  • Da li odobravate upotrebu moći bez autoriteta?

Donošenje zaključka;

Najaviti nastavnu jedinku za naredni čas:

„Zašto na treba autoritet“

 

Plan školske table

 

KAKVA JE RAZLIKA IZMEĐU AUTORITETA I MOĆI BEZ AUTORITETA ?

  • Pojmovi:

Moć

Autoritet

Običaji

Princip moralnosti

 Moć je sposobnost kontrole i li naređivanja.

Autoritet je moć kombinovana s pravom da se ona i iskoristi.

 

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS

 

Nastavni  predmet: Demokratija i ljudska prava

Nastavna jedinica: „Šta je privatnost“?

Škola: JU „IV osnovna škola“- Mostar

Nastavnik: Osmanović Aldin

Razred: IX 3

Datum realizacije: 20.03.2015.god.

Tip nastavnog sata: obrada novog gradiva

Nastavna sredstva: udžbenik,grafoskop,članci iz novina

Nastavne metode: metoda slagalice,razgovor,rad na tekstu,izlaganje uz prezentaciju,diskusija…

Nastavni oblici: individualni,rad u grupi

Lokacija rada: školska učionica

Vrijeme: 45 minuta

 

CILJEVI:

 

  1. OBRAZOVNI:

Sticanje novih znanja i pojmova o pojmu privatnosti i vrstama privatnosti.Formiranje predstava o važnosti  privatnosti.

Učenici će zaključiti da privatnost na mnogo načina utiče na život ljudi.

 

  1. ODGOJNI:

Uočavanje važnosti poštovanja privatnosti,da bi međuljudski odnosi bili što bolji i kvalitetniji. Da učenici nauče poštovati privatnost drugih osoba,te razvijaju pozi tivne osobine ličnosti.

 

  1. FUNKCIONALNI

Razvijanje sposobnosti logičkog razmišljanja radi lakšeg shvatanja novih znanja i pojmova i riješavanja novonastalih situacija u životu.

Razvijanje sposobnosti kritičkog osvrta na vlastito i mišljenje grupe,te aktivnosti u timskom (grupnom) radu.

 

ARTIKULACIJA (STRUKTURA) ČASA

  • Otvaranje lekcije:

fokus,pregled ciljeva,nepoznati pojmovi …

  • Glavni dio časa:

Samostalni rad učenika, analiza teksta,diskusija,kritičko razmišljanje,prezentacije…

  • Završni dio časa:

Osvrt na naučeno,procjena i uspješnostpostavljenih ciljeva,provjera razumijevanja

 

 

UVODNI DIO ČASA

Otvaranje lekcije:

Fokus: pažnju učenika sam privukao pričom o dječaku koji je sve tajne i planove svoje družine iznosio u javnost,tako da da su svi znali šta rade,o čemu razgovaraju i šta namjeravaju.

Zatim sam im postavio nekoliko pitanja:

Šta je privatnost?

Da li je taj dječak ugrozio privatnost grupe?

Da li će ostali članovi grupe promijeniti mišljenje o njemu?

Hoće li ponašanje dječaka uticati na njihovo prijateljstvo?

Je li privatnost važna za međuljudske odnose?

Cilj lekcije

 Prvenstveni cilj lekcije je da naučimo i shvatimo pojam privatnosti.

Objasnio sam im da je privatno nešto što nije za javnost,nešto lično,osobno,ma možda i „prikriveno“…

Novi pojmovi su:

  • Privatnost

(lat. privatus)-vlastito,lično,skrovito,tajno,povjerljivo …

Objašnjenja značaja nepoznatih pojmova važno je za razumjevanje nove lekcije;

Podijelio sam učenike u tri osnovne  grupe;

GLAVNI DIO ČASA :

 Glavna vježba:

 Nakon objašnjenja pojma privatnost,te  koje vrste privatnosti postoje,učenici su se raspodijelili u tri osnovne grupe (po sedam učenika).

Svi članovi u osnovnoj grupi su dobili brojeve od 1 do 7.

Učenici prve grupe su dobili zadatak da metodom čitanja i analize teksta definišu i zaključe šta je „privatnost posmatranja“.

Učenici druge  grupe su dobili zadatak da metodom čitanja i analize teksta definišu i zaključe šta je „privatnost informacija“.

Učenici prve grupe su dobili zadatak da metodom čitanja i analize teksta definišu i zaključe šta je „privatnost ponašanja“.

Nakon rada u osnovnim  grupama učenici su formirali sedam specijaliziranih grupa (po tri učenika).

Svi učenici sa brojem jedan čine prvu grupu,sa brojem dva drugu grupu,i.t.d.

U specijalističkim grupama će učenici poučavati jedni druge (o svojoj temi iz osnovne grupe);

Proučavat će materijale i donositi zaključke.

Učenici iz specijaliziranih grupa će pripremiti materijal koji će prezentovati kada se vrane u svoju osnovnu grupu.

Nakon što su prenijeli znanje članovima svoje osnovne grupe,uslijedila je diskusija i postavljanje pitanja između grupa.

Nejasne situacije smo zajednički riješili dijalogom.

Rješavanje problema

Vježba kritičkog razmišljanja

Koristeći primjere iz udžbenika smo identificirali pitanja privatnosti;

Naučili smo da je privatnost pojam koji označava (lat. privatus),što znači :povjerljivo,vlastito,lično,skrovito,tajno  …

Privatnost je jedno od osnovnih ljudskih prava.

 Upotreba lekcije

 Učenici su analizirali različite vrste privatnosti:

  • Šta je privatnost posmatranja?
  • Šta je privatnost informacija?
  • Šta je je privatnost ponašanja?

 

ZAVRŠNI DIO ČASA

 Pročitatli smo cilj lekcije i zatražio  od učenika da prokomentarišu da li smo ga uspješno realizovali;

Ponovili smo obrađenu nastavnu temu;

Najavio sam učenicima nastavnu jedinicu za naredni čas.

Za domaću zadaću će učenici prezentovati nekoliko primjera sve tri vrste privatnosti;

 

Plan školske table

ŠTA JE PRIVATNOST ?

  • Pojmovi:

Privatnost (lat.privatus) – lično, tajno, skrovito, povjerljivo, nije za javnost …

 

  • Vrste privatnosti:

Privatnost posmatranja

Privatnost informacije

Privatnost ponašanja

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS

Nastavni  predmet: Demokratija i ljudska prava

Nastavna jedinica: „Koje su posljedice preuzimanja odgovornosti“

Škola: JU „IV osnovna škola“- Mostar

Nastavnik: Osmanović Aldin

Razred: IX 1

Datum realizacije: 27.03.2015.god.

Tip nastavnog sata: obrada novog gradiva

Nastavna sredstva: udžbenik,nastavni listići,grafoskop (grafofolije),laptop i projektor …

Nastavne metode: razgovor,rad na tekstu,izlaganje uz prezentaciju,diskusija…

Nastavni oblici: individualni,rad u grupi

Lokacija rada: školska učionica

Vrijeme: 45 minuta

CILJEVI:

 1. OBRAZOVNI:

Učenici če se upznati sa koristima i cijenama prilikom preuzimanja odgovornosti. Formiranje predstava o značaju preuzimanja odgovornosti,odnosno posljedicama neodgovornosti.

2. ODGOJNI:

Razvijanje kod učenika pozitivnih osobina ličnosti. Da nauče da je biti odgovoran veoma važno u životu da bi se ostvarili ciljevi,a isto tako biti neodgovoran može dovesti do ozbiljnih posljedica i teških situacija u životu.

3. FUNKCIONALNI:

Razvijanje sposobnosti samozaključivanja i kritičkog mišljenja radi lakšeg usvajanja novih znanja i pojmova. Razvijanje vještina prepoznavanja odgovornosti od neodgovornosti.

 

ARTIKULACIJA (STRUKTURA) ČASA

  • Otvaranje lekcije:

 fokus, pregled ciljeva, nepoznati pojmovi …

  • Glavni dio časa:

 Individualni rad,čitanje i analiza teksta,diskusija,kritičko razmišljanje,prezentacije…

  • Završni dio časa:

Osvrt na naučeno,procjena i uspješnost postavljenih ciljeva,provjera razumijevanja.

 

UVODNI DIO ČASA

 

Otvaranje lekcije:

Pažnju učenika ću privući sa primjerom ljudi (učenika) koji se vole isticati,privući pažnju tako što će preuzeti odgovornost u određenim situacijama,npr.u sportu (ulijevat će sigurnost ostalim članovima ekipe).

Fokus:

 Pažnju učenika ću privući sa primjerom ljudi (učenika) koji se vole isticati,privući pažnju tako što će preuzeti odgovornost u određenim situacijama,npr.u sportu (ulijevat će sigurnost ostalim članovima ekipe).

Postavio sam im nekoliko pitanja:

  • Da li u odjeljenju ima učenika koji vole preuzeti odgovornost u određenim situacijama?
  • Postoji li određena doza straha od preuzimanja odgovornosti?
  • Kakva je korist od preuzimanja odgovornosti?
  • Da li se osjeće ju važnim u trenutku pruzimanja odgovornosti?

 

Cilj lekcije

Pročitali smo cilj lekcije i zajedno ga prokomentarisali.

Preuzimanjem odgovornosti moraš biti spreman na cijene i koristi ispunjavanja tih odgovornosti.

Novi pojmovi su:

  • Koristi
  • Cijene
  • Predvidivost
  • Sigurnost
  • Efikasnost
  • Ljutnja

Poznavanje  nepoznatih pojmova važno je za razumjevanje nove lekcije;

Učenike sam podijelio u tri  grupe;

GLAVNI DIO ČASA

 Glavna vježba:

 Objasnit ću im da prilikom preuzimanja odgovornosti  postoje koristi za druge,i koristi za osobu koja preuzima odgovornost.

Zatim i cijene za osobu koja preuzima odgovornost.

Naveo sam nekoliko primjera iz udžbenika,te grupama dao zadatak da tekst metodom analiziraju ostale primjere iz knjige.

Videoprojekcijom smo pogledali nekoliko situacija odgovornosti i neodgovornosti,te je zadatak učenika bio da prepoznaju jedno od drugog.

Prva grupa je dobila zadatak da analizira neke situacije kada preuzimanjem odgovornosti korist imaju drugi (primjeri iz udžbenika).

Druga grupa je imala zadatak da analizira situacije kada korist ima osoba koja preuzima odgovornost (primjeri iz udžbenika).

Treća grupa je dobila zadatak da analizira cijene za osobu koja preuzima odgovornost (primjeri iz udžbenika).

Vježba krititičkog razmišljanja

Učenici su analizirali  primjere iz udžbenika i vježbom kritičkog razmišljanja zaključili koje su koristi i cijene preuzimanja odgovornosti.

Poslije analize teksta uslijedila prezentacija po grupama;

Svaka grupa je  prezentovala i objasnila svoj zadatak,odnosno situacije koje su analizirali.

Zatim su komentarisali navedene primjere i davali primjere koji su slični onima iz knjige.

Pročitali smo i analizirali priču „Čuvar plaže“.

ZAVRŠNI DIO ČASA

 Podsjetili smo se ponovo na cilj lekcije.

Prokomentarisali smo rad svake grupe i ponovili naučene pojmove i situacije.

Na kraju sam im postavio nekoliko pitanja:

  • Da li je neko od vas bio u situaciji da preuzme odgovornost,i zašto?
  • Jeste li od toga imali ikakvu ličnu korist?
  • Jesu li drugi imali korist od toga što ste baš vi preuzeli odgovornost?
  • Koje su bile cijene preuzimanja odgovornosti?
  • upotrebu moći bez autoriteta?

Najaviti nastavnu jediniuc za naredni čas.

Podijela zadataka;

Plan školske table

KOJE SU POSLJEDICE PREUZIMANJA ODGOVORNOSTI ?

Pojmovi:

Koristi,cijene,predvidivost,sigurnost,efikasnost,ljutnja

 Neke od koristi:                                Neke od cijena:

 Pravednost                                        žrtvovanje

Prihvatanje                                        ljutnja

Odobravanje                                     strah od neuspjeha

Nezavisnost                                       tereti i odricanje

Samouvjerenost                               nepravednost …

Duh zajednice

Iskustvo …

 

 

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS

Nastavni  predmet: Demokratija i ljudska prava

Nastavna jedinica: „Zašto se pitanje pravde djeli na tri kategorije“

Škola: JU „IV osnovna škola“- Mostar

Nastavnik: Osmanović Aldin

Razred: IX 3

Datum realizacije: 10.04.2015.god.

Tip nastavnog sata: obrada novog gradiva

Nastavna sredstva: udžbenik,grafoskop,riječnik,panio,flomasteri

Nastavne metode: metoda slagalice,razgovor,rad na tekstu,izlaganje uz prezentaciju,diskusija…

Nastavni oblici: individualni,rad u grupi

Lokacija rada: školska učionica

Vrijeme: 45 minuta

CILJEVI:

 1. OBRAZOVNI:

Usvajanje  novih znanja i pojmova o pravdi  i podjeli pravde na tri kategorije. Uvidjet će razlike između različitih kategorija pravde.

2. ODGOJNI:

Razvijanje  međuljudskih  odnosa. Prihvatanje prava na drugačije mišljenje,tolerancije i kompromisa.

3. FUNKCIONALNI

Razvijanje sposobnosti logičkog razmišljanja radi lakšeg shvatanja novih znanja i pojmova.

Razvijanje sposobnosti procjene.

Sticanje sposobnosti timskog rada.

 

 

ARTIKULACIJA (STRUKTURA) ČASA

  •  Otvaranje lekcije:

fokus,pregled ciljeva,nepoznati pojmovi …

 

  • Glavni dio časa:

Analiza teksta,diskusija,kritičko razmišljanje,prezentacije,samostalni radovi učenika…

  • Završni dio časa:

Procjena i uspješnost postavljenih ciljeva,osvrt na naučeno,provjera razumijevanja …

UVODNI DIO ČASA

 Otvaranje lekcije:

 Fokus: pažnju učenika sam privukao pričom o pravdi,odnosno nepravdi. Primjeri su razni,mnogobrojni…

Naveli smo po primjer sve tri kategorije pravde i tako se uveli u novu lekciju.

Npr.,ako se desi da pojedini učenici nemaju često priliku da iskažu svoje mišljenje ili znanje,pa se zbog toga osjećaju i zanemareno i shvaćeno.

Ako se nekome nanese nepravda ili šteta,a onda se to na kraju poravi,ili se ispravi greška…

Pravda ili nepravda na sportskim takmičenjima i sl.

Cilj lekcije

Ova lekcija će nam omogućiti da se upoznamo sa tri vrste problema vezanih za pravdu i daje nam priliku da ih proučimo i razgovaramo o njima. Na kraju lekcije moći ćemo obasiti zašto je korisno pitanja pravde podijeliti u tri kategorije.

Prvenstveni cilj lekcije je da naučimo i shvatimo pojam pravde.

Novi pojmovi su:

  • Distributivna pravda
  • Korektivna pravda
  • Proceduralna pravda
  • Koristi
  • cijene

Objašnjenja značaja nepoznatih pojmova važno je za razumjevanje nove lekcije;

GLAVNI DIO ČASA :

 Glavna vježba:

 Poslije objašnjenja pojma pravde,te  koje vrste pravde postoje,učenici su se raspodijelili u tri osnovne grupe (po osam učenika).

Svi članovi u osnovnoj grupi su dobili brojeve od 1 do 8.

Prethodno smo uradili vježbu kritičkog mišljenja.

Proučili smo tri situacije kada je pravda u pitanju.

Uvidjeli su zašto pitanja pravde dijelimo u tri kategorije.

 

Prva grupa je  dobila zadatak da metodom čitanja i analize teksta definišu i zaključe šta je „distributivna pravda“.

Druga  grupa je dobila zadatak da metodom čitanja i analize teksta definišu i zaključe šta je „korektivna pravda“.

Treća grupa je dobila zadatak da metodom čitanja i analize teksta definišu i zaključe šta je „proceduralna pravda“.

Nakon rada u osnovnim  grupama učenici su formirali osam specijaliziranih grupa (po tri učenika).

Svi učenici sa brojem jedan čine prvu grupu,sa brojem dva drugu grupu,i.t.d.

U specijalističkim grupama će učenici poučavati jedni druge (o svojoj temi iz osnovne grupe);

Proučavat će materijale i donositi zaključke.

Učenici iz specijaliziranih grupa će pripremiti materijal koji će prezentovati kada se vrane u svoju osnovnu grupu.

Nakon što su prenijeli znanje članovima svoje osnovne grupe,uslijedila je diskusija i postavljanje pitanja između grupa.

Nejasne situacije smo zajednički riješili dijalogom.

 

Upotreba lekcije

Učenici su analizirali različite vrste pravde:

  • Šta je korektivna pravda?
  • Šta je distributivna pravda?
  • Šta je je proceduralna pravda?

 

ZAVRŠNI DIO ČASA

Pročitatli smo cilj lekcije i zatražio  od učenika da prokomentarišu da li smo ga uspješno realizovali;

Ponovili smo obrađenu nastavnu temu;

Najavio sam učenicima nastavnu jedinicu za naredni čas.

Za domaću zadaću će učenici prezentovati nekoliko primjera sve tri vrste pravde;

Plan školske table

ZAŠTO SE PITANJA PRAVDE DIJELI NA TRI KATEGORIJE

  • Pojmovi:

Distributivna pravda

Korektivna pravda

Proceduralna pravda

Koristi

Cijene

 

PISMENA PRIPREMA ZA ČAS

Nastavni  predmet: Demokratija i ljudska prava

Nastavna jedinica: „Zašto nam je potrebna vlast“

Škola: JU „IV osnovna škola“- Mostar

Nastavnik: Osmanović Aldin

Razred: IX 2

Datum realizacije: 08.05.2015.god.

Tip nastavnog sata: debata za razred

Nastavna sredstva: udžbenik,rječnici,panoi,grafoskop (grafofolije),videoprejektor,članci iz novina …

Nastavne metode: debata na definisanu tezu, (izlaganje,razgovor,diskusija)…

Nastavni oblici: kombinovani,individualni,rad u grupi

Lokacija rada: školska učionica

Vrijeme: 45 minuta

Korelacija: historija,geografija

CILJEVI:

 1. OBRAZOVNI:

Formiranje predstava o neophodnosti postojanja vlasti u zaštiti prava građana,istraživanje i prepoznavanje primjera poštivanja i kršenja tih prava u različitim okolnostima u kojima se građanin (učenik) može naći

2. ODGOJNI:

Pravilan odnos i poštivanje ličnosti,te prihvatanje prava na drugačije mišljenje. Razvijanje međuljudskih odnosa,osjećeja tolerancije i kompromisa. Razvijanje sposobnosti slušanja i uvažavanja drugih i u slučajevima kada se mišljenja,stavovi,argumenti i dokazi uopšte ne podudaraju i mećusobno isključuju.

3. FUNKCIONALNI

Razvijanje sposobnosti kritičkog mišljenja,zaključivanja i prepoznavanja u datim situacijama. Razvijanje vještina uočavanja svrhepostojanja vlasti,te te navika za istraživanje problema poštivanja ljudskih prava i sloboda od strane vlasti i građanina. Podsticaj na aktivnost nedovoljno zainteresovanih učenika.

 ARTIKULACIJA (STRUKTURA) ČASA

  • Otvaranje lekcije:

fokus,pregled ciljeva,nepoznati pojmovi …

  • Glavni dio časa:

Individualni rad,čitanje i analiza teksta,diskusija,kritičko razmišljanje,prezentacije…

  • Završni dio časa:

Osvrt na naučeno,procjena i uspješnostpostavljenih ciljeva,provjera razumijevanja

UVODNI DIO ČASA

 Otvaranje lekcije:

 Fokus: pažnju učenika sam privukao „netačnom“ pričom o demokratiji. „Sjetili smo se“ da je demokratija vladavina naroda,te da se pri tome možemo ponašati kako želimo a da ne snosimo nikakve posljedice,da je sloboda ponašanja vrlo bitna i.t.d.

Dio učenika je odmah reagovao i nisu se složili sa pričom i „mišljenjem nastavnika“ .

Nakon kratke rasprave nastavnik je postavio nekoliko ključnih pitanja,kao što su (ponavljanje ključnih pojmova)

  • Šta čini državu (elementi države)?
  • Šta je demokratija?
  • Šta je ustav?
  • Navedi neke oblike vlasti (državnih uređenja)!?
  • Šta je republika?
  • Šta je diktatura? …

Ključni pojmovi koje je potrebno poznavati:

Priroda prava

Vlast

Apsolutna moć

Prirodno stanje

Pristanak/saglasnost

Društveni ugovor ili društveni dogovor

Pregled ciljeva;

Cilj časa je da učenici kroz debatu iznesu svoje argumente i donesu zaključak da li i zašto nam je potrebna vlast.

Najava nastavnog časa.

Zatim sam na tabli napisao tekst ili naziv debate:

„Zašto nam je potrebna vlast“

Klupe su bile već prethodno razmještene i učionica spremna za rad.

Učenici su podjeljeni na dvije debatne grupe (afirmaciju i negaciju)

Izabrane su sudije i svi učesnici su upoznati sa pravilima debate.

 

GLAVNI DIO ČASA:

Aktivnosti nastavnika:

  • Davanje kratkih uputa timovima za vrijeme njihove pripreme.
  • Davanje uputa sudujama.
  • Skretanje pažnje učenicima na debatnu situaciju i njihovu ulogu u njoj.

Pravila za debatu.

Član A tima u uvodu max.5 min.izlaže vlastitu argumentaciju.

Član N tima u uvodu max.5 min.izlaže vlastitu argumentaciju.

Zatim su uslijedila unakrsna ispitivanja u okviru raspoloživog vremena.

Uslijedio je završni govor A tima,a nakon toga i završni govor N tima.

Pošto su se učenici unaprijed pripremili za debatu bilo je dovoljno vremena da iznesu svoju argumentaciju i obave unakrsno ispitivanje.

Argumenti su bili vrlo zanimljivi,te se zbog toga razvila interesantna diskusija.

Neke od teza afirmacije su bile:

  • Vlast nam je potrebna.
  • Svi građani BiH su jednaki pred zakonom.
  • Pravosuđe u BiH je nezavisno.
  • Vlast je u službi naroda.
  • Vlast BiH poštuje ljudska prava.
  • Učešće u vlasti je u vlastitom interesu naroda …

Neke od teza negacije su bile:

  • Vlast sputava prirodna prava čovjeka.
  • Pravila ograničavaju slobodu građana.
  • Podijeljena vlast onemogućava funkcionisanje države.
  • Vlast ne vodi računa o građanima BiH.
  • Mladi su zbog vlasti u teškom položaju i žele da napuste zemlju…

Sudije su donijele odluku 2:1 u korist afirmacije,sa obrazloženjem da je vlast ipak potrebna.

Rješavanje problema

Nakon donošenja odluke o pobjedniku,obratio sam se učenicima i u nekoliko situacija i primjera pojasnio da je vlast zaista neophodna za državu,jer bi u protivnom došlo do anrhije i totalnog haosa u zemlji,sa katastrofalnim posljedicama za narod.

Upotreba lekcije

Učenici su dobili zadatak da pokušaju doći do informacija o potrebi i značaju vlasti. Da se informišu preko roditelja i osoba koje učestvuju u vlasti (ako je to moguće).

ZAVRŠNI DIO ČASA (10 min.)

 Prokomentarisali smo debatu i izvukli pouke i zaključak.

Afirmacijska i negacijska ekipa su pohvaljene za svoj rad i trud.

Učenici su izrazili zadovoljstvo učinjenim i izjavili da je debata bila interesantna.

Najavio sam im nastavnu jedinicu za naredni čas;

Plan table

 

S

U

D

I

J

E

AFIRMACIJA

 

 

 

 

NEGACIJA

 

Indikator OLJP je jedan od zadataka vannastavnih aktivnosti.

Ideje naših učenika/ca

U cilju unapređenja i uvođenja inovacija u vannastavne aktivnosti, a na prijedlog Vijeća učenika provedena je anketa u svim odjeljenjima “Koje vannastavne aktivnosti želim? Svoje želje učenici su ubacili u sanduče za prijedloge “Sanduče želja”

11

“Bosna i Hercegovina zemlja prosperiteta”

  1. Maj·

Dana 19.5 odrzana je debata.
Učenici debatnog kluba odrzali debatu “Bosna i Hercegovina zemlja prosperiteta”
U debati je ucestvovala afirmacijiska grupa(A tim)
I negacijiska (N tim)

12

Snježana i sedam patuljaka

Ažurirano: prije otprilike 3 sedmice

Učenici VI3 razreda, članovi Alternativnog teatara “Osnovac”, izveli su predstavu „Snježana i sedam patuljaka“ za korisnike produženog boravka povodom kraja školske godine.

13